O le Feagaiga a Minamata i luga o le Mercury, na sainia i Kumamoto e le sui o le malo o le Malo o Tagata o Saina i le aso 10 Oketopa, 2013. E tusa ai ma le Feagaiga a Minamata, talu mai le 2020, ua faasaina e vaega o le konekarate le gaosiga ma le faaulufale mai ma le auina atu i fafo o oloa o loʻo i ai le mercury.
O le mekuri o se elemene masani e maua i le ea, vai, ma le eleele, ae o lona salalau i le natura e matua laitiiti lava ma e manatu o se uʻamea e seasea maua.
I le taimi lava e tasi, o le mercury o se elemene e matuā oona tele e lē taua, e lautele lona aafiaga i le tele o ala o faasalalauga tau siosiomaga ma filifili meaai (aemaise lava iʻa), ma o ona vaega o loo salalau solo i le lalolagi atoa.
E mafai ona fa'aputu le mekuri i totonu o meaola ma e faigofie ona mitiia e le pa'u, ala manava ma le ala mea'ai.
O le fa'ama'i Minamata o se ituaiga oona i le mekuri. E fa'aumatia e le mekuri le faiga tutotonu o neula ma e iai sona a'afiaga leaga i le gutu, membrane mucous ma nifo.
O le umi o le fa'aalia i siosiomaga e maualuga ai le mekuli e mafai ona afaina ai le fai'ai ma oti ai.
E ui i le maualuga o le pupuna o le mekuri, ae o le ausa o le mekuri ua fa'atumuina i le vevela o le potu ua o'o atu i le tele o taimi le tele o mea oona.
O le faʻamaʻi Minamata o se ituaiga o le oona tumau i le mekuri, ua faaigoaina i le igoa o le nuʻu fagota na muai maua i le 1950 e lata ane i le Faga o Minamata i le Itumalo o Kumamoto, Iapani.
E tusa ai ma aiaiga o le Minamata Convention, o le a faasaina e le Setete auai le gaosiga, faaulufale mai ma le auina atu i fafo o oloa ua faaopoopo i ai le mekuri i le 2020, mo se faataitaiga, o nisi maa eletise, nisi o moli fluorescent, ma nisi o sapalai faafomai ua faaopoopo i ai le mekuri e pei o thermometers ma sphygmomanometers.
Na malilie Malo o Konekarate i le Feagaiga a Minamata e faapea o le a atiae e atunuu taitasi se fuafuaga faaleatunuu e faaitiitia ma faasolosolo malie ona aveesea le mercury i totonu o le tolu tausaga mai le aso na amata faamamaluina ai le feagaiga.
O le termometa tioata, o lona igoa faasaienisi o le termometa o le triangular rod, o se paipa tioata pupuu i le tino atoa, e vaivai. O le toto i le tino atoa o se elemene uʻamea mamafa e taʻua o le "mercury".
Ina ua maeʻa ona faia e le au matai le "toso le ua", "pupuna", "faʻaitiitia le faʻaʻī", "faʻamaufaʻailogaina o le pupula", "tuʻufaʻatasia o le mercury", "ulu faʻamaufaʻailogaina", "tulaga mautu", "semicolon", "lomitusi loloto", "suʻega", "Afifiina" 25 faiga na faia ma le faʻaeteete, na fanau mai i le lalolagi. E mafai ona faʻamatalaina o le "afe o taumafaiga."
O le mea e faigata ona malamalama i ai, o le va o le paipa tioata capillary ma le pulu tioata i le ogatotonu, o loʻo i ai se nofoaga e matuā laʻitiiti lava, e taʻua o le "faʻaitiiti", ma e faigata ona pasia le mercury. E le pa'ū le mercury pe a uma ona alu ese le thermometer mai le tino o le tagata ina ia mautinoa le saʻo o le fuaina. Aʻo leʻi faʻaaogaina, e masani ona togi e tagata le mercury i lalo ifo o le fua o le thermometer.
O le a taofia e Saina le gaosiga o termometa mercury i le 2020.
Ina ia mautinoa le sa'o, matou te fa'aaogaina u'amea fa'afefiloi nai lo le mercury. E mafai ona e mauaina oloa e leai ni mercury i luga o la matou upega tafa'ilagi.
Taimi na lafoina ai: Iuni-03-2020
